KHD – Kolijevkom Hrvatske Državnosti

Tekst i slike: Ante Bubić (10.05.2020.)

Nakon SPP (Solinskog Planinarskog Puta), odlučija san još odradit i obilaznicu KHD – Kolijevkom Hrvatske Državnosti! Riječ je o obilaznici koju su osmislili “HPD Ante Bedalov” iz K. Kambelovca, a to je duga ruta koja prolazi kroz Kaštela, obroncima i grebenom Kozjaka do Klisa te završava u Solinu, te na svom putu treba proći ukupno 19 Kontrolnih Točaka.  Iako sam je planira sam proć, rutu sam odradija sa Dragomirom Čovićem – Bilijem,a ukupno je ispalo 47,50 km sa 2300m visine (mjereno Stravom priko mobitela), dok je Bilome Garmin pokaza 48,50km sa 2200m visine.. Sama staza je na momente jako zahtjevna (PD Putalj – Sv. Luka, Sv. Luka – Sv. Jure, Bobanova G. – Markezina G.), no srećom vrime nam je bilo super (oblačno sa malo vjetra) pa smo turu odradili za odličnih 8 sati! Nažalost planirane okrepe u K. Gomilici i PD Putlju nisu bile, jer trgovine (zbog epidemioloških mjera) još ne rade nediljom, a PD Putalj je zatvorio i vanjsku vodu, ali pukom srećom nas domar na Putlju opskrbljuje za daljnje putovanje, jer da nije bilo bi ajme I na kraju odgovor na najčešče pitanje: Da, bilo je zmija tokom staze.. jedno 15-tak.. a na jednu i ugazili 😉 NAPOMENA: Ispod galerije opisi svih crkvica, a na ovom LINKU možet preuzeti .GPX zapis rute!

Opisi Kontrolnih točaka (Izvor: HPD Ante Bedalov)

1. Bijaći- crkvica Sv. Marte: U ranom srednjem vijeku od 9. pa do konca 11. stoljeća povijesno naselje Bijaći su bili jedno od glavnih središta hrvatske države. Tu je otkrivena i jedna od najstarijih starohrvatskih crkava- crkvica Sv.  Marte. Ona je sagrađena na ostacima starokršćanske bazilika, a današnju crkvicu dao je sagraditi 1908. don Frane Bulić. Pod pločnikom današnje crkvice otkriven je krsni zdenac. Posebno valja istaknuti nalaze kamenog namještaja starohrvatskoga graditeljstva, ukrašenog pleternom plastikom, po kojima se dokazuje da je crkva sv. Marte rezidencija hrvatskih narodnih vladara. Ova crkva se spominje u prvoj ispravi kneza Trpimira 852. godine.

2. Sv. Nofar (Onofrije): Na vrhu Velog Bijaća (208 m) sagrađena je crkvica sv. Nofra. Na pročelju je natpis o obnovi crkve iz 1475., a spominje se njene osnivače: Ivića, Radoslava, Marina Butirića. Crkva ima lijepi gotički svod, a u njenoj blizini su Kaštelani podigli i znamen križa. Pogled s ovog mjesta je i možda najljepša panorama Kaštela. Vidi se cijelo kaštelansko polje, Kozjak, Kaštela, Split i Marjan.

3. Sv. Juraj od Žestinja: Sv. Juraj od Žestinja je veoma stara crkva s lijepim nadvratnikom ukrašenim stiliziranim lišćem i križem. Okolo crkve je staro groblje s očuvanim stećcima. Na ovom području je nekad bilo srednjovjekovno naselje Žestanj-Miran.

4. Sv. Marija od Špiljana ili Stomorija: Crkva sv. Marije je sagrađena 1189. godine. U zid pročelja crkve ugrađen je fragment starokršćanskog reljefa koji prikazuje dva dupina i križ. Oko crkvice se nalaze stoljetna stabla, potok, a u dvorištu crkvice je izvor.

5.  Sv. Nikola od podmorja:Stara crkva je izgrađena prije 1189. godine. Na mjestu stare crkve koja je porušena, napravljena je nova 1860. godine.

6.  Sv. Juraj od podmorja u Radunu: Ova predromanička crkva je jedan od najljepših primjera karakterističnog tipa srednjovjekovne arhitekture u Hrvatskoj. Glavni ulaz u crkvu je na zapadnoj, a svetište na istočnoj strani. Istraživanja na okolnim grobovima ukazuju na kontinuitet pokapanja od 9. do 15. stoljeća.

7. Sv. Ivan Biranj (631m): Crkvica je sagrađena na vrhu ilirske gradine sa sačuvanim tragovima prapovijesnih bedema. U 13. stoljeću postojala je na Birnju crkva sv. Ivana za koju se ne zna točno kad je izgrađena. Začelje crkve ima odlike romaničkog građenja. Prednji dio je nadograđen 1887. godine. U crkvi je postavljen natpis  prilikom  popravka crkve 1444. godine.  S vrha se pruža veličanstven pogled na Kaštela, Split, Marjan, Trogir… Glavna svetkovina Lukšićana i ostali Kaštelana je na sv. Ivana od Birnja 24. lipnja i 29. kolovoza.

8. Sv. Lovre od Ostroga: Ostrog se spominje u ispravama hrvatskih vladara, a prvi siguran spomen nalazimo u Zavodu splitskih benediktinki iz 1171. godine. Po pisanju Tome Arhidjakona se zna da su stara crkva i groblje iz ranijeg srednjeg vijeka uništeni 1226. godine. Današnja crkvica je malena jednorodna građevina, a oko nje su kasnosrednjovjekovni grobovi.

9.  Sv. Mihovil od Lažana: Sjeverno od Kaštel Kambelovca na isturenom obronku na položaju Lažani, nalazi se srednjovjekovna crkva sv. Mihovila. Oko crkve je srednjovjekovno groblje, a na zapadnom dijelu obronka nalazi se kula stražarnica podignuta u 16. stoljeću.

10. Crkva Sv. Martina od Kruševika (Gospe na Krugu): Crkva se nalazi sjeverno od Kaštel Kambelovca, na današnjem groblju, a poznata je i pod nazivom Gospe od Snijega. Nekad je bila središte srednjovjekovnog naselja Kruševik. Srednjovjekovne ploče još su sačuvane, a očuvan je i dio zida koji je okruživao staro groblje, te jedna nadgrobna ploča sa uklesanim grbom na čijem su štitu polumjesec i zvijezda, drevni grb Hrvatske.

11. Crkva Sv. Kuzme i Damjana: Crkva se nalazi u Kaštel Gomilici, a nastala je na posjedu što ga je 1078. godine kralj Zvonimir darovao splitskom benediktinskom samostanu.

12.    Sv. Juraj od Putalja: Crkvica sv. Jurja od Putalja je podignuta 1927. godine na mjestu predromaničke crkve koju je 839. godine dao sagraditi knez Mislav na istaknutom mjestu iznad Kaštel Sućurca (323 m), a oko koje je bilo formirano naselje Putalj.  Crkvica sv. Jurja je darovnicom kneza Trpimira darovana Splitskoj nadbiskupiji, i prvi je dokument u kojem se spominje ime Hrvat. Ispod crkvice u pravcu jugozapada, u Gajinama, otkriveno je i veliko starohrvatsko groblje.

13. Sv. Luka: Crkva sv. Luke srednjovjekovna je građevina koja se prvi put spominje 1397. godine. Za vrijeme turske okupacije više je puta bila rušena i od Sućurana obnavljana, a kada je konačno obnovljena 1994. godine, u apsidi je postavljen reljef s likom sv. Luke. Odavde se pruža prekrasan pogled na Kaštela, Split, Trogir te otoke.

14. Crkvica Sv. Jurja: Crkvica Sv. Jurja nalazi se iznad Solina na istočnom dijelu Kozjaka (676 m). Uzdiže se na suhozidnom bedemu prapovijesne gradine i okružena je srednjovjekovnim grobnim pločama.

15.  Markezina greda iznad Klisa: To je vrh iznad Klisa (573 m) s kojeg se pruža prekrasan pogled  na Klis i klišku tvrđavu.

16.  Rižinice, ostaci Trpimirove zadužbine: Na položaju Rižinice, koji se nalazi uz cestu koja iż Solina vodi prema Klisu, nalaze se ruševine samostana i crkve u kojoj je pronađen ulomak zabata oltarne pregrade s natpisom kneza Trpimira. Oko crkve je otkriveno groblje sa antičkim sarkofazima i natpisima.

17.  Šuplja crkva, Solin: Šuplja crkva ili crkva sv. Petra i Mojsija je ranoromanička trobrodna bazilika u kojoj je 1076. godine okrunjen hrvatski kralj Zvonimir. To je dosada najveća poznata starohrvatska crkva u ovom kraju.

18.  Gospe od otoka, Solin: U 19. stoljeću otkrivena je crkva Gospe od Otoka. U predvorju trobrodne bazilike pronađeni su ostaci sarkofaga kraljice Jelene. Temelji stare crkve nalaze se pod zemljom sa sjeverne strane današnje crkve.

19.  Sv. Nikola (zapadne zidine Salone): Crkvica se nalazi na kamenom grebenu s borovima. U blizini je pronađena ruševina starokršćanske crkve i staro-hrvatsko groblje.

U sklopu Kolijevke se pohodi i  grob – svojevrstan planinarski mauzolej pokojnog Ante Bedalova postavljen uz simboličnu stijenu, koji je podigao njegov otac Nenad.